GERZOVO
Istorijski nazivi
Prhovo
Etimologija
Tur. görz ‘golobrado momče’. (A.L.)
Atribucija
- iznad Sarajeva: Čuj Turčine, Gerzelez-Alija, / Sa Gerzova iznad Sarajeva (MH III,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/3. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga treća, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1898. (MH III) 1:726–727) - bez atribucije: Davor stara na Gerzovu nane (MH III,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/3. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga treća, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1898. (MH III) 1:625)
Geografski položaj
44° 18’ N, 16° 59’ ESelo kod Mrkonjić Grada, nekadašnjeg Varcar Vakufa (BiH).
Istorijat
U crkvi u selu Gerzovu, „hramu Bogojavljenja i svega naroda”, čuva se sultanova dozvola za gradnju crkve, a nad vratima je uklesan natpis po kojem se vidi da je crkva sagrađena 1858, za sultana Abd-al Madžida. U crkvi se čuvao i sultanov ferman za gradnju škole u Gerzovu koja je - budući osnovana 1857 - jedna od najstarijih u BiH. Ferman o školi se danas nalazi u Zadru, a zgrada škole je u ruševinama.
Epski kontekst
Za Gerzovo, koje se do 1528. zvalo Prhovo, vezana je legenda o smrti junaka muslimanske epike Alije Đerzeleza, po kojem su polje i selo dobili ime. Đerzelezovo turbe se nalazi nekoliko kilometara s/z od tvrđave Sokol. Muslimanski živalj toga kraja čuva legendu i danas, i održava Đerzelezovo turbe. I pesma pominje ovo mesto u kontekstu priče o Aliji Đerzelezu.
Literatura
1973 | Mrkonjić-grad, Narodni univerzitet Mrkonjić-grad 1973. |
1973 | Imenik mesta и Jugoslaviji, „Službeni list", Beograd 1973. [142] cobiss |