KORLAT
Korlatrići na mapi iz 1530.
Etimologija
Mađ. korlát ‘ograda’. (A.L.)
Atribucija
- grad: Već me posla u grada Korlata (KH II,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga II, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH II) 71:54)
- kaurski grad: Do Korlata, kaurskoga grada (KH II,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga II, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH II) 71:352)
- bez atribucije:Od Korlata do Vučaj-planine / Sve pritisla begluk Njemadija (KH II,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga II, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH II) 71:335–336)
Geografski položaj
44° 4’ N, 15° 33’ E
Mesto u Hrvatskoj.
Istorijat
Stari grad kod istoimenog mesta (Zadarsko-kninska županija), 7 km s/z od Benkovca. Grad poznatog krbavskog kneza Jurja Korlatovića. Turci su ga prvi put osvojili i spalili 1514, ali su ga konačno zaposeli tek 1532. Evlija Čelebija napominje da njegovi stanovnici stalno žive pod oružjem, kako se i mora u krajini.
Epski kontekst
Pesma ga pominje kao grad „od Korlata bana”, dakle u doba kad je još bio hrišćanski.
Literatura
 | 1970 | Vojna enciklopedija, 1-10, Redakcija vojne enciklopedije, Beograd 1970-1975.Beograd 1980. [s.v. Grad] cobiss |
| 1973 | Imenik mesta и Jugoslaviji, „Službeni list", Beograd 1973. [208] cobiss |
| 1979 | Evlija Čelebi: Putopis. Odlomci о jugoslovenskim zemljama, Sarajevo 1979. [229] cobiss |
| 1997 | Hrvatski leksikon, I-II, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb 1997. [tom I] |