VRGORAC, Vrgor, Vrhgora, Vrhgorac
Istorijski nazivi
Jeferzah
Etimologija
*Vrhgorsk, grad u vrhu Gorske župe, za promenu -sk u -ac up. Humac. (A.L.)
Atribucija
Vrgor
- bez atribucije: Ti pokupi iz Vrgora vojsku (KH II,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga II, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH II) 74:589)
- bez atribucije: Jedno mi je Marko od Vrhgore (ER 156:3)
- grad bijeli: Od Vrhgorca grada bijeloga (ER 172:21)
- bez atribucije: Knjigu piše aga od Vrhgorca (MH IX,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/6. Junačke pjesme (historijske, krajiške i uskočke pjesme), knjiga deveta, uredio Dr Nikola Andrić, Zagreb, 1940. (MH IX) 15:8)
Geografski položaj
43° 12’ N, 17° 22’ EMesto u Hrvatskoj.
Istorijat
Stari grad i trgovište zapadno od istoimenog mesta u Dalmaciji ispod Biokova, blizu Imotskog, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Srednjovekovni grad je ležao u Gorskoj župi. Pripadao je humskoj porodici Jurjević Vlatković. Početkom XV v. javlja se i kao Jeferzah, u značenju „grad Vrgorac koji se nalazi pred Jezerom” (to se jezero danas zove Vrgorsko).
Spominje se 1444. u povelji aragonskog kralja Alfonsa V kao grad hercega Stefana. U povelji kralja Fridriha III iz 1448. vlasnici Vrgorca su Kosače.
Pod Turcima je bio uporište za prodor u Primorje. Odredbama Karlovačkog mira pripao je Mlečanima.
Kod Vuka u Rječniku: grad u primorju blizu Neretve.
Epski kontekst
Javlja se u kontekstu dvoboja age od Vrhgorca i mladog Perujice Mrkonjića (MH IX, 15); u njemu se pominju Marko od Vrhgore (ER 156), Crničić Alaga (ER 172) i Vrgorac Alija (KH II, 74). U obliku Vrhogorac-Ale ovaj se lik (u pesmi MH III, 23) vezuje i za mesto Šušnjara, koje danas postoji u Hrvatskoj sa prefiksima Gornja i Donja.